Prema podacima Monstata i dalje su u Crnoj Gori najplaćeniji bankari, koji su u februaru ponijeli kući u prosjeku 795 eura neto, odnosno skoro duplo više od prosječne državne plate. Prva dva mjeseca ove godine pokazala su da se plate smanjuju i u bankama, tako da je februarska prosječna zarada u tom sektoru za oko 130 eura manja nego na kraju prošle godine. Plata generalnoig ili izvršnog direktora u crnogorskim bankama kreće od četiri do pet hiljada eura, zavisno koliko banka ima takvih direktora. U nekim je samo jedan, dok u nekima ima i po četiri "generalna". Znatno su niže zarade šefova pojedinih sektora i kreću se od 1,5 do 1,9 hiljada eura. Interesantno je da su plate ovog drugog ešalona direktora u svih 11 banaka skoro iste, razlika je u 1000 eura, bez obzira na veličinu i poslovanje banke. Predsjednici upava banaka, uz plate koje se kreću do deset hiljada eura neto mjesečno, primaju i bonuse, koji su ranije zavisili od rasta depozita i izdatih kredita, a sada su najviše vezani za naplatu već odobrenih zajmova. Kolike su njihove zarade sa bonusima znaju samo vlasnici banaka i, možda, poreznici.
Prema podacima Monstata i dalje su u Crnoj Gori najplaćeniji bankari, koji su u februaru ponijeli kući u prosjeku 795 eura neto, odnosno skoro duplo više od prosječne državne plate.
Prva dva mjeseca ove godine pokazala su da se plate smanjuju i u bankama, tako da je februarska prosječna zarada u tom sektoru za oko 130 eura manja nego na kraju prošle godine, prenosi SEEbiz današnju štampu.
Plata generalnoig ili izvršnog direktora u crnogorskim bankama kreće od četiri do pet hiljada eura, zavisno koliko banka ima takvih direktora. U nekim je samo jedan, dok u nekima ima i po četiri "generalna".
Znatno su niže zarade šefova pojedinih sektora i kreću se od 1,5 do 1,9 hiljada eura. Interesantno je da su plate ovog drugog ešalona direktora u svih 11 banaka skoro iste, razlika je u 1000 eura, bez obzira na veličinu i poslovanje banke.
Predsjednici upava banaka, uz plate koje se kreću do deset hiljada eura neto mjesečno, primaju i bonuse, koji su ranije zavisili od rasta depozita i izdatih kredita, a sada su najviše vezani za naplatu već odobrenih zajmova. Kolike su njihove zarade sa bonusima znaju samo vlasnici banaka i, možda, poreznici.
Zaposleni na bankarskim šalterima, koji u pravilu imaju srednju spremu, najviše su osjetili udar krize.
Njihove prosječne neto zarade od 600 do 800 eura iz zlatnog periooda kreditnog rasta pale su na 350 do 400 eura. Loše su prošli i kreditni referenti, kojima zarade sada direktno zavise od naplativosti kredita koje su potpisali, pa se dešava da ne mogu premašiti ni 600 eura.
Ranije su im zarade sa bonusima najviše zavisile od broja odobrenih kredita, tako da su redovno premašivali 1.000 eura.
Po visini prosječnih primanja, odmah iza bankara su rudari, koji su u februaru, prema podacima Monstata, primali u prosjeku 709 eura.
Zaposleni u EPCG i Jugopetrolu u prosjeku su primili 678 eura, dok su zarade u poljoprivredi i šumarstvu u februaru u prosjeku bile 575 eura.
Građevinari, ljekari, profesori, rentijeri u prosjeku primaju između 400 i 450 eura, prosječna zarada u saobraćaju i telekomunikacijama je oko 587 eura, a u državnoj upravi 443 eura.
Najniža prosječna plata u Crnoj Gori je u ribarstvu i ne prelazi 223 eura.